Drvna i industrija nameštaja

Ukratko

  • Izražena domaća tražnja i bescarinski izvoz na tržišta Rusije, EU i Jugoistočne Evrope;
  • Velike mogućnosti u snabdevanju poluproizvodima, proizvodnji nameštaja i industriji hartije;
  • Izuzetan kvalitet sirovinske baze.

„Njena izuzetna, strateška lokacija preporučila je Srbiju za primarnu investicionu lokaciju gde smo izgradili svoj prvi proizvodni centar.”

Aleksandar Andersen Podravac, direktor, HealthCare Europe

O sektoru

Srbija ima potencijal da postane jedna od najpoželjnijih zemalja za strane investicije u drvnoj i industriji nameštaja. Udeo ove industrije u BDP-u Srbije je 1,4%, dok je učešće u ukupnom izvozu 5,7%, uz prisutan pozitivan trend rasta tokom poslednjih nekoliko godina.

Sporazumi o slobodnoj trgovini sa zemljama CEFTA, EU i Ruskom Federacijom daju ogromne mogućnosti za bescarinski izvoz kancelarijskog i nameštaja uopšte proizvedenog u Srbiji, koji ima svuda dobru reputaciju, naročito na ruskom tržištu. Industrija nameštaja je jedna od retkih koja beleži trgovinski suficit od preko 100 miliona evra mil. Pores toga izvoz nameštaja u Rusiju svake godine raste za 50%.

forest

Jedan od podsektora industrije koji ima najveći potencijal jeste proizvodnja masivnog nameštaja. Ova oblast nudi komparativne prednosti kao što su: visokokvalitetna domaća sirovina, konkurentna cena radne snage, niska cena energije u poređenju sa drugim evropskim zemljama, kao i strateški geografski položaj koji omogućava brzu isporuku. Proizvodnja mebla je takođe značajna za Srbiju. Kako bi se odgovorilo na rastuću domaću i regionalnu potražnju za pločastim materijalima, zabeležena su značajna ulaganja u automatizaciju, od kojih se ističu kompanija Kronošpan, najveća multinacionalna kompanija u ovoj oblasti, i Fantoni iz Italije. Dizajn enterijera i poslovna saradnja srpskih dizajnera i lokalnih proizvođača nameštaja, su preostala dva podsektori koja pružaju dodatne mogućnosti i predstavljaju fleksibilan, visokokvalitetan i izvozno orijentisani deo srpske privrede.

Šume pokrivaju oko 2.252.400 hektara (29,1%) teritorije Srbije. Listopadne sorte čine 90% srpskih šuma, dok se preostali deo sastoji od raznih četinara. Bukva zauzima 40%, a hrast 30% površina pod šumama. Državne šume koje zauzimaju 1.194.123 ha su sertifikovane FSC standardom. Na domaćem tržištu, šumarstvo je blisko povezano sa građevinarstvom, kreirajući svoje proizvode dobrim delom prema potrebama upravo građevinske industrije.